Dogovor o brzoj cesti Sarajevo -Beograd na dugom štapu

U ovom trenutku BiH, odnosno RS i Federaciji BiH, taj putni pravac nije na listi prioriteta.

Prijedlog Parlamenta FBiH da brza cesta Sarajevo – Beograd ide preko Tuzle ni na koji način neće uticati na Republiku Srpsku da promijeni svoj stav, odnosno trasu koja treba da ide preko Pala do Višegrada.

Takođe, kako saznajemo od stručnjaka, čitav taj projekat još je na dugom štapu i proći će godine dok se nešto konkretno ne dogodi. Iako se o autoputu ili brzoj cesti od Sarajeva do Beograda govori već mjesecima, taj projekat tek je u povoju i proći će godine dok se unutar BiH ne postigne konačan dogovor na tu temu.

U ovom trenutku BiH, odnosno RS i Federaciji BiH, taj putni pravac nije na listi prioriteta. U ovom trenutku stav Vlade RS je da je najprihvatljivija ruta tog puta preko Pala, Sokoca, Višegrada pa do graničnog prelaza Vardište na granici sa Srbijom, dok Federacija BiH smatra, a što je ozvaničeno i u federalnom parlamentu, da je najbolja i najprihvatljivija ona trasa koja bi išla preko Tuzle do Bijeljine i dalje do Beograda. Uz ove dvije “osnovne” trase pojavljivale su se još neke ideje, što dodatno komplikuje situaciju i cijeli projekat čini poprilično neozbiljnim.

“Imamo puno želja, ali su u pitanju mogućnosti. Sve se radi kreditnim sredstvima i ona su ograničena. Ako bude grant sredstava, mi ćemo ih prihvatiti, a kreditna sredstva vraćaju entiteti, i to nije poklon pa da neko utiče na naše opredjeljenje šta ćemo i kako graditi. Mi ćemo se pitati, a ne oni koji daju kreditna sredstva”, rekao je juče Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

Dok u BiH, reklo bi se očekivano, traju rasprave o tome ko je više u pravu i ko ima bolji prijedlog, u Srbiji, koja je i inicirala taj projekat, kažu da su spremni da grade autoput Beograd – Sarajevo, te da je već urađena i studija izvodljivosti za taj projekat.

“Ali BiH mora da se dogovori o ruti na njenoj teritoriji. Od samog početka Srbija je potpuno spremna da gradi autoput prema Sarajevu, a kada smo imali zajedničke sednice vlade, to je dogovoreno. Sa srpske strane postoji čak i studija izvodljivosti, tačno se zna koja će ruta biti, ali još nije jasna ruta kroz BiH. Tu mora da postoji dogovor unutar BiH i na taj dogovor ne može da utiče Srbija”, izjavila je juče Zorana Mihajlović, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Inače sastanku u okviru posjete Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, Srbiji, koja je održana krajem januara, dogovoreno je da se u roku od mjesec dana odredi ruta autoputa ili brze ceste u BiH koja bi Sarajevo povezalo sa Srbijom.

Tom prilikom zvaničnici Srbije čak su i rekli gdje smatraju da bi trebalo da bude kontaktna tačka, ističući da je najbolje da to bude kod Višegrada, međutim to očigledno nije bilo dovoljno da se unutar BiH dođe do dogovora. Taj rok od mjesec dana i tada je poznavaocima prostornog planiranja, projektovanja i izgradnje infrastrukture bio neozbiljan s obzirom na to da BiH decenijama nije uspjela da riješi pitanje koridora 5c. Prema nezvaničnim i proizvoljnim procjenama, autoput od Sarajeva do Beograda koštao bi preko 800 miliona eura i bio bi dug oko 140 kilometara.