Država koja je rekla ‘zbogom’ nafti

Francuska do kraja godine namjerava da usvoji zakone o postupnom gašenju svih aktivnosti na istraživanju i proizvodnji nafte i gasa do 2040. godine.

Kako je pokazao nacrt tog zakona, ova odluka će se odnositi i na njene prekomorske teritorije.

Riječ je o prvoj takvoj odluci neke zemlje u svijetu, primećuje Rojters.

Predsjednik Emanuel Makron želi da Francuska do 2050. postane “neutralna” i planira da zauzda emisije stakleničkih gasova napuštanjem fosilnih goriva za koje se smatra da pridonose globalnom zagrijavanju.

Prema nacrtu zakona predstavljenom u srijedu, Francuska više neće izdavati dozvole za istraživanja, a produživanje postojećih koncesija postepeno će se ograničavati i do 2040. ukinuti. Te godine Francuska planira takođe da ukine prodaju benzinskih i dizel automobila.

“Tim zakonom zaustaviće se istraživanje ugljovodonika na našoj teritoriji, a postojeće koncesije neće biti produžene iza 2040. godine”, stoji u nacrtu toga zakona.

Odluka je najvećim djelom ipak simbolična zato što Francuska proizvodi svega oko šest miliona barela ugljovodonika godišnje, što predstavlja oko jedan odsto njene potrošnje.

Francuska će nastaviti da uvozi i prerađuje naftu za svoje potrebe.

U Francuskoj nikad do sada nije bila izdata dozvola za proizvodnju iz škriljca i biće je nemoguće dobiti nakon što zakon bude usvojen.

Zakon bi mogao da pogodi kompanije poput najveće francuske naftne kompanije Totala koja je prekinula naftna istraživanja u Francuskoj ali još uvijek ima dozvole za istraživanja u francuskim prekomorskim departmanima poput istraživanja na moru uz obale Francuske Gvajane.

Iz Totala za sada nisu komentarisali spomenuti predlog zakona.

Makron odlučno nastavlja sa sprovođenjem ključnog sporazuma za suzbijanje klimatskih promjena kojeg je prihvatilo 200 zemalja 2015. godine u francuskoj prestolnic nakon što su se iz njega povukle Sjedinjene Države.

U sklopu tih mjera, Francuska do 2022. godine namerava da prestane da proizvodi električnu energiju pomoću ugljena i da smanji na 50 odsto sa više od 75 odsto udeo električne energije proizvedene u nuklearkama, dok će prednost davati povećanom udjelu obnovljivih izvora u miksu izvora za dobijanje električne energije.