Elektronska uprava i poslovanje u BiH – Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politiku i upravljanje

Kolumnista: Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politiku i upravljanje

adis_muhovic

Težnja svakog poslovnog subjekta je ne gubiti vrijeme na poslove koji ne donose profit. Jedno od najvećih takvih opterećenja za privredu je obavljanje kompliciranih administrativnih poslova, koji uzimaju mnogo vremena i resursa. Zemlja koja želi da rastereti svoju privredu mora olakšati obavljanje administrativnih poslova.

Koliko Bosna i Hercegovina treba reforme na ovom polju jasno ilustrira podatak da se za administrativne poslove plaćanja poreza u BiH troši 407 sati godišnje, što je skoro 51 radni dan, ili oko 10 radnih sedmica jednog uposlenika koji treba napraviti obračun i izvršiti 45 transakcija godišnje prema državi. Uporedimo li to sa zemljama regiona, vidjet ćemo da je tamo situacija dosta bolja (Hrvatska 208h – 19 transakcija, Crna Gora 320h – 29, Srbija 279h – 67), dok je u Makedoniji, regionalnom lideru na ovom polju, potrebno 118 sati za 13 transakcija. Evropski lider na polju eUprave – Estonija, za 8 transakcija izdvoji tek 81 sat godišnje.

Istovremeno je za otvaranje firme u BiH potrebno oko 67 radnih dana. 10 sedmica! To je 2 mjeseca i dodatnih 7 dana! To je naravno, ako se ne desi neka „greška“ u proceduri koja će vas koštati dodatnog vramena, nerava i novaca. Prema Doing Business izvještaju, u tom vremenu obavljate 12 administrativnih procedura. Ovisno od entiteta u kojem pokrećete biznis, potrebno je 8 do 10 dokumenata, odlazak na 1 šalter u RS-u ili 5 šaltera u FBiH, platiti sudske i notarske naknade – 81 KM u RS-u, te 780 KM u FBiH. Trebate osigurati početni kapital – 1 KM u RS, 1000 KM u FBiH. Dok ćete u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji sačekati 10 do 12 radnih dana na otvaranje firme, u Makedoniji firmu možete otvoriti za 1 dan, nakon jedne administrativne procedure. U Estoniji se firma otvara online, putem eUprave, za rekordnih 18 minuta i 3 sekunde.

Treba napomenuti da FBiH još uvijek čeka jednošalterski sistem za registraciju poslovnih subjekata, iako je Premijer Novalić u sklopu akcionog plana za provedbu Reformske agende na sebe lično preuzeo obavezu da takav sistem počne sa radom do kraja jula 2016. godine.

Nakon svih obavljenih procedura, možete započeti poslovanje i suočiti se sa komplikovanim poreskim sistemom, plaćati poreze po već navedenim uslovima, te naići na druge administrativne probleme poput dobijanja građevinske dozvole, dozvole za priključak na električnu mrežu, plaćanja različitih taksi i „parafiskalnih nameta“…

I to dok živimo u digitalnom dobu i svjedočimo koliko nove tehnologije olakšavaju svakodnevnicu – poslovanje, obavljanje finansijskih transakcija, omogućuju pristup različitim uslugama, proizvodima… lista je duga. Na isti način, digitalne tehnologije nam mogu omogućiti i jednostavnu komunikaciju sa državom, odnosno sa njenim institucijama u svim poljima života, pa tako i u poslovnom – administrativnom.

Administracija je danas u mnogim zemljama elektronska, tj. oslanja se na jednostavnost i transparentnost koju omogućavaju digitalna rješenja, a sva rješenja koju administrativni sistem jedne države kreira za svoje građane i privredu se naziva eUprava.

Nema mnogo prepreka za uspostavljenje eUprave u BiH, ali iako nisu brojne, one se već cijelo desetljeće čine nesavladivim. Rješenje za uspostavu eUprave su sljedeći koraci:

  • Implementacija Zakona o elektronskom potpisu BiH – donesen još 2006. godine;
  • Uspostava PKI (Public Key Infrastructure).

Jednostavno započinjanje poslovanja i lako poslovanje u BiH možemo dobiti kroz: 1) Izmjene i harmonizaciju entitetskih zakona o doprinosima; 2) izmjenu Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, po uzoru na RS; 3) uvođenje mogućnosti podnošenja poreskih prijava elektronskim putem u RS, po uzoru na FBiH.

Za gore navedena rješenja BiH i njena privreda ima potrebne sastojke, nedostaje samo politička volja. Racionalizacija i povećana efikasnost javne uprave, te transparentnosti naplate i potrošnje javnih finansija ovdašnjim političarima nisu omiljena tema. Jednako im, čini se, uštede za građane, poslovnu zajednicu i institucije vlasti koje eUprava omogućava, ne znače mnogo. Stoga ne čudi što još uvijek nemamo eUpravu. Više o eUpravi kao instrumentu za efikasnost i transparentnost čitajte u publikaciji CPU-a na www.cpu.org.ba/publikacije.