Kako se manipuliše podacima o broju zaposlenih u Federaciji BiH?

Ne čudi građane da je jedan od fokusa Reformske agende na smanjenju nezaposlenosti u zemlji. Stoga, ne čudi građane ni da je u fokusu političara na vlasti da iznose podatke o porastu broja zaposlenih tokom njihovog mandata. Ono što bi ipak moglo da ih začudi je zašto premijer FBiH koristi podatke Porezne uprave FBiH, a ne Federalnog zavoda za statistiku, tijela čija je svrha da bude najznačajniji službeni izvor informacija u Federaciji.

U oktobru 2016. premijer Federacije Fadil Novalić je izjavio da je za 18 mjeseci njegovog mandata broj zaposlenih porastao za gotovo 25000. Prema njegovim tvrdnjama, to su podaci Porezne uprave FBiH koji su dostupni javnosti. U novembru 2016. izjavio je da je taj broj 26902, te da brojni drugi podaci koji se pojavljuju u javnosti nisu tačni. U čemu je problem sa ovim tvrdnjama? Prvo, podaci koji su dostupni javnosti nisu podaci Porezne uprave, već Federalnog zavoda za statistiku, što je sasvim prirodno. Drugo, podaci ove dvije institucije se veoma razlikuju, toliko da je nevjerovatno da premijer jednostavno odlučuje da koristi one koji mu više odgovaraju, ignorišući službene podatke FZSa.

Šta govore podaci FZSa?

FZS na svom sajtu redovno objavljuje mjesečne statističke preglede u kojima se mogu naći detaljni podaci o broju zaposlenih u Federaciji. Podaci su dostupni za analizu i objavljuju se u više formata, što olakšava njihovu obradu. Prema ovim podacima, broj zaposlenih je u martu 2015. godine iznosio 446304, a u novembru 2016. godine (posljednji dostupni podatak) 463731. Jednostavnom aritmetičkom operacijom dolazimo do zaključka da se za vrijeme mandata Novalićeve vlade broj zaposlenih povećao za 17427, ili skoro 17 i po hiljada. Dakle, gotovo 10 hiljada manje nego što to tvrdi Novalić.

Dodatno, ovdje moramo naglasiti da se upoređivanjem podataka na ovaj način (od mjeseca marta 2015. do novembra 2016.) dobija iskrivljena slika o povećanju broja zaposlenih. Tačniju sliku dobijamo upoređivanjem podataka po kvartalima ili mjesecima 2015. i 2016. godine. Tako npr. možemo vidjeti da je u novembru 2016. u odnosu na novembar 2015. godine zaposlenost porasla za 10125. Pružanjem egzaktnih podataka pomažemo i novinarima i bh. javnosti da dobiju pravu sliku o rezultatima reformi koje se sprovode u okviru Reformske agende.

 

Koliko se podaci FZSa i Porezne uprave razlikuju?

Jedino što se može naći na sajtu Porezne uprave vezano za broj zaposlenih je saopštenje za javnostobjavljeno 27. decembra 2016. u kome se objašnjava da Porezna uprava na osnovu svojih evidencija na mjesečnom nivou izvještava Vladu FBiH i ostale institucije o broju zaposlenih. U tekstu postoje samo dva podatka za januar i novembar 2016. godine koji se znatno razlikuju od podataka FZSa:

Dakle, podaci za januar FZSa i Porezne uprave se razlikuju za nešto više od 30 hiljada zaposlenih a za novembar za čak preko 40 hiljada zaposlenih! U medijima se moglo čuti da je razlika rezultat toga da Porezna uprava u broj zaposlenih uključuje i lica koja su angažovana po ugovoru o djelu, što su oni demantovali u gore navedenom saopštenju. Sam Novalić je u novogodišnjem intervjuu izjavio da se podaci razlikuju jer FZS ne registruje promjene u firmama koje upošljavaju manje od 10 radnika. Kakvo god da je metodološko objašnjenje, neodgovorno je prema građanima ne služiti se službenim podacima institucije koja se bavi statistikom, i čiji su podaci dostupni javnosti, a to je Federalni zavod za statistiku.