Ko će nadoknaditi štetu hercegovačkim vinarima?

Da je situacija teška, te kako je neophodno uključivanje nadležnih instanci svih nivoa vlasti u njeno rješavanje, bili su neki od zaključaka današnjeg sastanka.
Svi vinari su pogođeni i štete su velike, tražiti ćemo proglašenje elementarne nepogode za ovo područje, a koliko znam to su već učinile četiri općine Čapljina, Čitluk, Ljubuški i Široki Brijeg“, kazao je u uvodu Josip Marijanović, predsjednik Grupacije vinara i vinogradara.Ukupan iznos štete je teško procijeniti, a on u procentima iznosi od dvadeset posto do potpune štete.

“Štete ovakvih razmjera nisu zabilježene ranijih godina, posebno ne od mraza, bilo je šteta od grada koje su jednim dijelom naplaćene od države”, dodao je Marjanović.

Zlatko Huskić s plantaže “Revita plant” kaže da se štete na pojedinim sortama kod njih procjenjuju na 70 posto. Nemoguće je osigurati prinose kod naših osiguravajućih kuća.

“Probamo uspostaviti određenu vezu, preko komore, do Federalnog ministarstva poljoprivrede, do kantonalnih ministarstava i inspekcija. Šteta je evidentna, a ona će se prenijeti i na naredne godine. Sada poduzimamo mjere na naredne sezone, ova je sezona za nas već prošla”, kazao je Huskić te dodao da je procijenjena šteta za plantažu s koje on dolazi između 1,5 i 2 miliona KM.

Huskić je još kazao da je poseban problem nemogućnost osiguravanja prinosa, jer svjetske i evropske osiguravajuće i reosiguravajuće kuće ne žele reosigurati naše osiguravajuće kuće.

Miro Ćorić predstavnik Podruma “Andrija” kazao je da su štete na njihovim vinogradima i vinogradima njegovih kooperanata blizu 90 posto te da su ovi mrazevi donijeli i znatno više posla vinogradarima, prije svega u saniranju šteta. Sastanak je još tretirao i osvrt na poticaje u poljoprivredi za ovu godinu.