KS: Ulaganja od 13,4 miliona u elektro-energetske objekte

U 2016. u odnosu na 2015. pad ulaganja u elektro-energetske objekte je iznosio 9,07 posto, odnosno nastavljen je trend opadanja ovih ulaganja.

U Kantonu Sarajevo je u 2016. isporučeno energija od 4.534,87 GWh, od čega električna energija čini 30,65 posto, prirodni gas 25,48, čvrsta goriva 7,14 i naftni derivati 36,73 posto, što pokazuje da nije dostignut nivo potrošnje energije iz 1990. godine, navedeno je u Dokumentu ‘Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2017.godinu’.

Ukupna potrošnja energije od 2006. do 2016. težišno ima trend rasta, dok je pad zabilježen  2009., 2012., 2014. i 2016. godine. Pad ukupne potrošnje energije (2016./2015.) je 1,57 posto, a njen rast (2016./2006.) iznosi 21,67 posto. Gubici električne energije se kreću oko 8,5 posto, dok su gubici prirodnog gasa, počevši od 2003. uglavnom u stalnom padu.

Bruto/neto godišnja potrošnja električne energije po stanovniku (kWh/pc) u 2016.  iznosila je 3.111/2.855 kWh/pc, što je niže od prosječne potrošnje u srednje razvijenim zemljama 3.500/3.000 kWh/pc.

Ukupne energetske potrebe za 2017. iznose 4.586,28 GWh – električna energija  30,65 posto, prirodni gas 25,07, čvrsta goriva 7,20  i naftni derivati 37,08 posto i veće su za 1,13 posto u odnosu na 2016. godinu.

U ukupnim energetskim potrebama u Kantonu Sarajevo za 2017.  uvozni energenti iznose 2.850,54 GWh ili 62,15 poto, a domaći  1.735,74 GWh ili 37,85 posto.

Broj kupaca električne energije, u protekle četiri godine, ima rast od pet posto, a broj kupaca prirodnog gasa, u navedenom periodu, ima pad od 0,36 posto. U 2016. u odnosu na 2015. pad ulaganja u elektro-energetske objekte je iznosio 9,07 posto, odnosno nastavljen je trend opadanja ovih ulaganja. Međutim, planirana  ulaganja u 2017. iznose 13.446.000 KM.

Također, potrebno je naglasiti da obim izgradnje distributivne gasne mreže (DGM) ima značajan trend opadanja.

U sektoru naftnih derivata problem je što uvoznici naftnih derivata ne raspolažu skladištima naftnih derivata većih kapaciteta, pa je uz sanirani terminal Holdine u Podlugovima potreban i kapacitet nesaniranog terminala u Blažuju i Misoči. Čvrsta goriva imaju manji udio u energetskom bilansu, oko dva do osam posto od 2000.godine, a pouzdanost i sigurnost snabdijevanja, uglavnom, je zadovoljavajuća.

BiH je energetski ovisna zemlja zbog značajnog učešća uvoznih energenata u ukupnoj potrošnji energije. Kanton Sarajevo treba insistirati na odlukama/planovima vezano za relizaciju projekata za rješavanje energetske sigurnosti u Bosni i Hercegovini, a činjenica, da potrošnja gasa u Kantonu Sarajevo iznosi oko 2/3 potrošnje u FBiH i da potrošnja električne energije iznosi  1/6 potrošnje u FBiH, dodatno upućuje na odgovornost. Urednost snabdijevanja prirodnim gasom, također je i u funkciji rješavanja aktuelnog velikog duga KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo, te i u funkciji operacionalizacije sporazuma o reguliranju ratnog duga od 104,81 miliona dolara.

S obzirom na to da Kanton Sarajevo ne raspolaže s dokumentom koji jasno ukazuje na potencijalne resurse za proizvodnju električne i toplotne energije, a isti je osnova za razvoj u energetskom sektoru Kantona Sarajevo, neophodno je izraditi studiju o ovoj temi.

Za sistemsko uređenje oblasti energetike i brži razvoj energetike uopće, donošenje nedostajućih propisa u ovoj oblasti zahtijeva hitnost. Rast cijena energije na svjetskom tržištu pokrenuo je u najrazvijenijim zemljama velike aktivnosti na korištenju obnovljivih izvora energije, te je i u Kantonu Sarajevo potrebno nužno inicirati ove aktivnosti i projekte, kao i podržati inicijative potencijalnih investitora u oblasti energetike, zaključeno je u Dokumentu “Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2017.godinu”.