ReForum – Panel ‘Korporativno upravljanje i sudbina strateških preduzeća u FBiH’

Piše: Denis Rakanović

Potrebna je korporatizacija državnih kompanija koje trebaju funkcionisati kao privatna korporacija, a država se treba postaviti kao vlasnik koji funkcionira kao svaki shareholder – putem mehanizama korporativnog upravljanja, zaključeno je na trećem panelu “Korporativno upravljanje i sudbina strateških preduzeća u FBiH” na Konferenciji ReForuma “Privatizacija u Bosni i Hercegovini” koju je u Sarajevu organizovao Centar za politike i upravljanje.

Na panelu je poručeno da strateška preduzeća u vlasništvu države trebaju biti dobro vođena i poslovno efikasna.

Na osnovu analize vršene u decembru 2014, svi pokazatelji profitabilnosti (četiri pokazatelja) za 20 državnih preduzeća u 2011 i 2012. su negativni i daleko od prosjeka FBiH (oko 20.000 biznisa), troškovna efikasnost za 20 državnih preduzeća daleko je od prosjeka FBiH uz iskazano pogoršanje troškovne efikasnost, dok su u 2013. godini operativni troškovi bili iznad prihoda (104,3 posto).

Izvršni direktor Centra za politike i upravljanje Adis Muhović je govorio o izazovima privatizacije telekom operatera u Bosni i Hercegovini. Naglasio je kako je prije privatizacije preduzeća koje se bave ovom granom privrede neophodno liberalizirati tržište, dodavši kako privatizacija prije liberalizacije može biti pogubna za interese građana kao krajnjih konzumenata.

Adis Muhović

Opisujući trenutno stanje u Federaciji BiH, Muhović je iznio podatke o tome da Vlada FBiH ima većinsko vlasništvo u dva telekom operatera, više od 90% u BH Telecomu te 50,1% u HT Eronetu, ali da u njima ne vrijede principi korporativnog upravljanja, što se odražava na poslovanje i profitabilnost ovih kompanija.

Na području fiksnih telefonija, FBiH je liberalno tržište u kojem postoji konkurencija između telekoma kao tradicionalnih pružatelja usluga i alternativnih operatera koji koriste nove tehnologije. Kada je riječ o mobilnoj telefoniji, pojasnio je Muhović, postoji šest operatera, ali vlada „tripol“ sa dominacijom jednog operatera u dijelovima države, tako da prava konkurencija skoro da i ne postoji.

Muhović je prezentovao podatke prema kojima dobit BH Telecoma i HT Eroneta od 2010. godine do danas konstantno opada. S tim u vezi, naglasio je kako prije privatizacije Vlada mora odgovoriti na pitanja da li se privatizacija isplati; kako će taj proces uticati na racionalnost poslovanja; te kako će uticati na povaćenje tehnološke konkurentnosti i smanjivanje cijena usluga, odnosno šta će to donijeti građanima i društvu. Istakao je da je bilo potrebno djelimično privatizirati BH Telecom i potpuno privatizirati HT Eronet, ali se vlasti nisu odlučile na taj korak. Činjenica da je danas profit BH Telecoma prepolovljen u odnosu na 2010. godinu, a da je HT Eronet u prvoj polovini 2016. godine napravio gubitak u poslovanju, govori o posljedicama ove odluke.

Definišući strateška preduzeća, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA Aziz Šunje je kazao kako strateška trebaju biti ona državna preduzeća koja brinu o javnom dobru. Kao takva su potrebna društvu ali, kako je naglasio, moraju biti dobro vođena i poslovno efikasna. U stvarnosti je, međutim, drugačije.

Aziz Šunje

Prema podacima koje je iznio profesor Šunje od 31.12.2013. godine, ukupna vrijednost 25 državnih preduzeća u BiH koja posluju pozitivno je 13,27 milijardi KM, od kojih je 5,6 milijardi vrijednost njih 20, dok je gubitak 13 državnih preduzeća, među kojima su i tri prijeratna giganta „Agrokomerc“, „Krivaja“ i „Željezara“, 87,6 miliona KM.

“Kada je riječ o korporativnom upravljanju, njegovo stanje u držanim preduzećima je na izuzetno niskom nivou”, kazao je Šunje.

Razlozi za to su nejasno definiran koncept „javnog dobra”; nejasni ciljevi države, odnosno odsustvo industrijskih politika; dodatna zakonodavna regulativa koja regulira pitanje upravljanja državnim preduzećima; te politička kontrola, odnosno „čistke“ u javnim preduzećima nakon svakih izbora.

Profesor Šunje je definirao tri reformska pitanja vezana za korporativno upravljanje u javnim preduzećima, a to su: 1) mjesto i uloga nadzornih odbora državnih preduzeća, 2) status top-menadžera, predsjednika i članova uprave, te 3) sistem nagrađivanja top-menadžmenta i članova nadzornih odbora.

Tokom svog izlaganja, ekonomski ekspert Zoran Pavlović kazao je kako najveći problem predstavlja činjenica da se javna preduzeća dijele kao plijen unutar političkih koalicija nakon svakih izbora. Dodao je kako je pitanje upravljanja važnije od pitanja vlasništva, te kako je stoga potrebno definisati strategiju korporativnog upravljanja u strateškim preduzećima. Naglasak je stavio na zaoštravanje pitanja odgovornosti, što može dovesti do depolitizacije i modernog načina upravljanja.

Zoran Pavlović

Tokom diskusije, učesnici su se uglavnom složili oko činjenice da je proces privatizacije potreban za stvaranje konkurentnog tržišta ali da je potrebno definisati strateška preduzeća koja se bave oblastima koje predstavljaju javno dobro.

Profesor Domazet naglasio je kako je potrebno proširiti pojam „javnog dobra“ na nauku, javne servise, upotrebu novih tehnologija i slično, ali se složio sa savjetnicom premijera FBiH Soko kako se taj pojam ne smije iskorištavati, te kako se od njega moraju odvojiti komercijalne djelatnosti.

Sagovornici su se također složili kako je potrebno primijeniti korporativno upraljanje u strateška preduzeća koja brinu o javnim dobrima, jer ona isto tako moraju biti ekonomski, socijalno i okolišno održiva i efikasno vođena.