Šta nam donose novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak?

Kao dio Reformske agende 2015-2018, nedavno su usvojeni Nacrti zakona o doprinosima i porezu na dohodak, te su proslijeđeni u Parlamentarnu proceduru. Usvajanje ova dva najvažnija zakona za radnike i kompletnu privredu u FBiH očekuje se do kraja ove godine.

Nacrt zakona o doprinosima predviđa nižu zbirnu stopu doprinosa i istovremeno proširenje osnovice za obračun doprinosa, te povećanje obuhvata obveznika doprinosa, uz zadržavanje neutralnog utjecaja na prihode vanbudžetskih fondova. Cilj je smanjiti rigidnost sistema  doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje u okruženju i Evropi.

 

Ono što je sigurno, pojednostavit će se način obračunavanja i plaćanja doprinosa, ali ne možemo govoriti i o pozitivnom efektu na poslodavce, budući da se proširuje osnovica za obračun doprinosa.

Ukupna stopa doprinosa se smanjuje sa sadašnjih 41,5 %, na 33 %, i sa te strane će doći do rasterećenja, međutim uzmemo li u obzir da će primanja zaposelnih u vidu toplog obroka, regresa i prevoza, biti potpuno oporeziva, tada ne možemo govoriti o smanjenju ukupnog obima troškova poslodavaca na ime zaposlenih. Također, primanja iz osnova privremenih i povremenih poslova, povremenih samostalnih djelatnosti i drugih aktivnosti (ugovori o djelu i slični povremeni poslovi) podlijegat će većim poreskim opterećenjem.

Privredni rast neizvjestan?

Sve to za poslodavce predstavlja novi izazov i s obzirom na mnoge druge zakonske izmjene koje su već opteretile poslovanje , kao i već postojeće parafiskalne namete, pitamo se kako i da li možemo očekivati privredni rast i prosperitet?

Svjesni smo da je Reformska agenda put koji moramo proći, ali i donosioci novih zakonskih izmjena moraju biti svjesni da temelj privrede i srž ekonomskog prosperiteta čini privatni sektor, mala i srednja preduzeća, koja su pokretač razvoja. Opteretiti ih dodatno, značit će smanjenje konkurentske sposobnosti privrede, a time i broja zaposlenih.

Veći troškovi poslodavca u nekim slučajevima dovest će vjerovatno i do smanjenja plata zaposlenih, a nove izmjene najviše će utjecati na zaposlene koji imaju najniže plaće.

Što se tiče Nacrta zakona o porezu na dohodak, on obuhvata određivanje svih izvora prihoda i rashoda u svrhu utvrđivanja oporezivog dohotka, uređivanje osoba koje su obavezne plaćati porez na dohodak, kao i sam način obračuna, prijave i plaćanja poreza na dohodak.

Ovaj Zakon prati svjetske trendove kada je u pitanju oporezivanje dohotka i izvora prihoda, te uvodi neke kategorije koje do sada nisu podlijegale oporezivanju. Međutim, putem instrumenta poreznog kredita izbjegnuto je dvostruko oporezivanje za dohodak rezidenata FBiH ostvaren na teritoriji Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH.

Instrument poreznog kredita primjenjuje se i za plaćeni porez na dohodak u inostanstvu u skladu sa ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisanim ili ratifikovanim između Bosne i Hercegovine i druge države.

Oporezivanje dohotka freelancerima

Proširenje osnovice dohotka od nesamostalnog rada vrši se na način da bude smanjen porezni teret na niska primanja, a na visoka povećan.

Novi Zakon tako predviđa progresivno oporezivanje kod ovog dohotka i to kroz dvije stope: 10 posto na mjesečni dohodak do 1.500 KM i 20 posto na razliku mjesečnog dohotka iznad 1.500 KM, te lični odbitak od 700 KM. U osnovicu dohotka uključene su naknade na ime toplog obroka, prevoza i regresa, kao i djelimično oporezivanje ostalih naknada koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.

Progresivne stope poreza od 10 i 20 posto primjenjuju se i na dohodak od samostalnog rada, od ulaganja kapitala, imovine i imovinskih prava, te ostalog.

Kod oporezivanje samostalnih poduzetnika koji dohodak ostvaruju kroz osnovnu, dodatnu ili dopunsku djelatnost, vrši se usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. U ovu kategoriju dohotka uključeno je i oporezivanje dohotka ostvarenog samoupošljavanjem i takozvanim freelanceringom koji se, usljed razvoja informacionih tehnologija, intezivno razvija na teritoriji FBiH.

Pored toga, uvodi se i oporezivanje dohotka od ulaganje kapitala, to jest dividende ili raspodjele dobiti, samo ukoliko se izvrši njena isplata vlasnicima kapitala – fizičkim osobama, dakle samo u momentu kad dividenda postaje dohodak. Ukoliko se dividenda ne isplaćuje onda se ni ne oporezuje. Isti je princip i kod oporezivanje kamate na oročenu štednju, a ne i na tekuće račune.

Na kraju se u poreznu osnovicu uključuju i ostali dohoci koje rezident FBiH ostvari, kao što su prihodi sportista i sportskih stručnjaka, od povremenih slobodnih zanimanja i ostali koji nisu jasno obuhvaćeni kroz ukupni svjetski dohodak.

Elma Lizde, Agencija TIPS.