Strategija obrazovanja u BiH: Brod na oluji

Ramiz Maksumić Ilustracija: Flickr

Strategija razvoja srednjeg stručnog obrazovanja ( 2007-2013) je istekla. Ministarstvo je pokrenulo incijativu za donošenje nove strategije, ali usljed neimenovanja članova komisije još se nije pristupilo njenoj realizaciji.

 

Nije ni slučajno, a još manje neupućeno u naslovu ovog članka ovakva, rekli bismo negativna, komparacija, a nešto kasnije pojasnit ćemo vam i razloge njenog postojanja.

Naime, analizirajući dnevnu štampu kao i obične razgovore koje načujemo ispijajući jutarnje kafice po gradskim ulicama i trgovima, sve glasnija i glasnija je javna tajna da ljudi odlaze. Bez nekog naročitog uzorka ili pravila, odlaze tako i mladi i stari, obrazovani i manje obrazovani, nezaposleni ali što je najstrašnije i oni zaposleni. Profesionalna deformacija, patriotski duh ili bilo šta treće, navelo nas je da potražimo uzroke ovog fenomena.

Vrlo uočljiv i čest odgovor je evidentna situacija u državi koja ne ulijeva nadu ljudima u neku sigurniju budućnost, u neki izvjesni ili skoro prosperitet, tako da se, sada već velike, mase ljudi odlučuje sreću potražiti po hladnim, vlažnim i udaljenim evropskim ili svjetskim prijestolnicama. Međutim ovo objašnjenje nije bi blizu zadovoljilo naše apetite za odgovorima, iz razloga što je ono posljedica stvarnog uzroka koji se krije mnogo dublje.

Odlučili smo da potražimo odgovor na samom tržištu rada. Kad već govorimo o nezaposlenosti gdje drugo da tražimo nego na šalterima službi za zapošljavanje, tu smo zatekli, blago rečeno konfuznu situaciju. Podatak je da smo od Službe za zapošljavanje HNK/Ž za 14.04.2017 dobili podatak da se na njenim listama nalazi ukupno 5 vodoinstalatera, nešto malo keramičara, električara, ali što je još alarmantnije da će ih kroz godine koje dolaze biti još i manje. Pitamo zašto? Jednostavno je, nema interesovanja.

Strategija i razvoj obrazovanja

Tržište rada je živa materija, koja reaguje na ponudu i potražnju, ona ima moć regulisanja tih tokova, utiče na cijenu rada, ali svakako nije faktor generisanja ovog problema, kojem počinjemo naslućivati uzrok. Svakodnevno smo svjedoci da na tržištu postoje kadrovi i zanimanja koja jednostavno ne mogu naći poslove ili zbog toga što njihovih zanimanja ima previše na tržištu, ili tržište ima ponudu za koje nema kadrova. Naravno primjetili smo problem u strategiji obrazovanja.

Tim povodom obratili smo se na više adresa između ostalog i adresu Ministarstva obrazovanja i nauke kao i Ministarstvo civilnih poslova, koje je između ostalog nadležno za donošenje strategije za razvoj obrazovanja.

Iz Ministarstva civilnih poslova dobili smo odgovor koji svakako da ističe brojne kvalitetne stvari koje su urađene ili pokrenute. Posebno se naglašava konferencija organizovana u cilju izrade Smjernica za razvoj Statističkog istraživanja u oblasti obrazovanja, rađena od strane fondacije CREDI, koja ima za cilj analizu postojećeg sistema prikupljanja statističkih podataka u sektoru obrazovanja. Istaknuto je kako je stručno obrazovanje i obuka u fokusu reforme obrazovanja, jer je prepoznato da to može uticati na povećanje zaposlenja.

Po informacijama Ministarstva civilnih poslova upis u srednje stručno obrazovanje u BiH iznosi 76 % i ta stopa je najveća u zemljama Zapadnog Balkana. Kao pozitivno izdvojeno je i donošenje važnih dokumenata iz ove oblasti u periodu od 2014-2016 i to: Principi i standardi obrazovanja odraslih u BiH, Strateška platforma razvoja obrazovanja odraslih u konktestu cjeloživotnog učenja za period 2014-2020, Akcijski plan za razvoj i provođenje kvalifikacijskih okvira u BiH 2014-2020, Strateški prioriteti u visokom obrazovanju 2016-2022.

Napraviti novu klasifikaciju zanimanja

Međutim, u nastavku odgovora dolazimo do onog ‘broda u oluji’ sa početka naše priče. Naime, strategija razvoja srednjeg stručnog obrazovanja ( 2007-2013) je istekla. Istina, Ministarstvo je pokrenulo incijativu za donošenje nove strategije, ali usljed neimenovanja članova komisije još se nije pristupilo njenoj realizaciji.

Dalje, posljednja klasifikacija zanimanja urađena je davne 2004. godine. Po toj Klasifikaciji zanimanja su podjeljena u 13 porodica sa 100 zanimanja. Naglašavaju kako im je jasno da su neka zanimanja od tada nestala, kako su nastala nova te kako je neophodno napraviti novu klasifikaciju zanimanja.

Bez želje da se bilo ko stavlja u negativan konktekst, pozivajući samo na efikasnost u rješavanju problema, koji je više nego evidentan, ne možemo a da ne primjetimo, kako stub našeg društva, našeg razvoja, rasta, već četiri godine bez strategije, bez cilja, bez jasnog državnog plana, plovi nemirnim morem, baš kao brod iz naslova.

Da bi bilo slikovitije i nešto jasnije, po podacima Agencije za statistiku u školskoj 2016/2017. godini u BiH u 311 srednjih škola upisano je 126.965 učenika. U odnosu na prethodnu školsku godinu je manje za 6.263 učenika, ili 4,7 %. Dakle 126.965 učenika je upisano bez jasne strategije razvoja, ako znamo da je već četiri godine takva strategija ne postoji dolazimo do okvirno pola miliona učenika koji su bez ikakve strategija i plana upisivani u škole. Dakle, postaju jasniji oni silni viškovi ili manjkovi na tržitu rada.

Da bi bilo još jasnije i slikovitije samo nekoliko podataka iz vremena Klasifikacije zanimanja u BiH (2004).

  • Nokia 7610 (2004) prvi mobitel sa kamerom od 1 megapiksela, sadržavala je aplikaciju sa filterima koja je bila preteča mnogo kasnijeg, megapopularnog instagrama;
  • Motorola V3 RAZR (2004) – najprodavaniji preklopni mobitel ikada;
  • Steve Jobs predstavio prvi Iphone, Appleov prvi smartphone ( 2007).

Mislimo da nema previše potrebe da objašnjavamo koliko se svijet u međuvremenu promjenio, koliko je tehnologija napredovala te koliko je zanimanja koja su iz tog procvata tehnologije nastala.

Mnogo je zaista podataka na ovu temu, koja ne odišu optimizmom, jer svijet nezaustavljivo napreduje, države se takmiče i trkaju u razvoju tehnologije, novih zanimanja, a mi se vrtimo u krugu vlastitog nemara. Istina, nas također čekaju neke trke u skoroj budućnosti između kojih ćemo morati birati. Ili ćemo birati trku u rješavanje postojećih problema i neophodnog napretka ili trku do graničnog prijelaza sa najmanjim gužvama, jer redovi su poprilični.