Strateški plan ruralnog razvoja 2018-2021

Mogućnost na jedan planiran, sveobuhvatan način uključiti sve aktuelne politike za poljoprivredu i razvoj ruralnih područja na svim nivoima donošenja odluka u BiH.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH organiziralo je u četvrtaks u Sarajevu okrugli sto o temi ‘Izrada Nacrta Strateškog plana ruralnog razvoja 2018-2021’.

Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Dušan Nešković je prije početka okruglog stola kazao novinarima da je ovaj dokument vrlo potreban poljoprivredi i ruralnim područjima u BiH.

“U pitanju je završen tekst dokumenta Strateški plan ruralnog razvoja BiH koji nam, u prvom redu, daje mogućnost da na jedan planiran, sveobuhvatan način uključimo sve aktuelne politike za poljoprivredu i razvoj ruralnih područja na svim nivoima donošenja odluka u BiH,” naveo je Nešković.

Dodao je da, također, s ovim dokumentom zadovoljavamo i osnovni preduslov Evropske unije „da imamo jedan cjelovit stateški dokument da bismo imali prilike da pristupimo i korištenju pretpristupnih sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj“.

Nešković je napomenuo da su u ovaj dokument uključene, također, mogućnosti da se radi razvoj, podrška u oblasti sigurnosti hrane, odnosno proizvodnje hrane.

“Također, sistema koji ih podržava, veterinarstva i fitosanitarne komponente. Dakle, kompletno sistem koji je vezan za poljoprivredu je uključen u ovaj dokument,” kazao je.

Naveo je da su također u taj dokument uključena i sredstva koja trenutno daju entiteti, odnosno nadležne institucije, ne samo entiteti nego kantoni, čak i općine.

“Tako da imamo na jednom mjestu, osim ciljeva, aktivnosti,odnosno mjera koje se preduzimaju i koje su usaglašene, također iznose sredstava, odnosno potrebna sredstva da bi se te mjere i realizirale,” pojasnio je.

Dodao je da se dokument odnosi na period 2018.-2021. i usklađen je s politikama Evropske unije, odnosno njihovim programskim periodom koji završava 2020. „s tim što određena sredstva, odnosno određene aktivnosti koje budemo planirali, možemo da završimo čak i u 2021. godini kada bude nastupio i novi paket zajedničke poljoprivredne politike EU“.

Naglašava da je ovaj dokument rađen onako kako je traženo u zakonu o poljoprivredi, u saradnji sa svim nadležnim institucijama u BiH. Rađen je na sistemu da su uzeti početni dokumenti strategije u oba entiteta i u Brčko Distriktu.

“Na osnovu tih dokumenata je urađen jedan zajednički dokument koji sadrži sve ono što su ciljevi, prioriteti, planovi jednog i drugog entiteta, Brčko Distrikta, a u okviru jednog od entiteta i planovi, prioriteti kantona, tako da je to praktično dokument na kojem smo svi u BiH zajedno radili,” kazao je Nešković.

Podsjetio je da su do sada održane tri javne rasprave o ovom dokumentu – u Banjoj Luci, Sarajevu  te u Brčko Distriktu. Ovo je finalna završna sesija javne rasprave da bismo čuli još prijedloga za eventualno poboljšanje ovog dokumenta.

Pojasnio je da je sljedeći korak dostavljanje dokumenta nadležnim institucijama na mišljenje i komentare. Nakon toga se upućuje Vijeću ministara BiH koje će ga proslijediti Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje.

Po njegovim riječima, ovaj dokument je neophodan preduvjet da bismo mogli da zatražimo sredstva koja su inače na raspolaganju u IPA paketu 2 za BiH za poljoprivredu.

“Ako kažemo da je u paketu IPA 2 od 2014. do 2020. godine za poljoprivredu, od ukupnog iznosa predviđeno između 15 i 18 procenata, onda možemo da uslovno govorimo da je to negdje na nivou tridesetak miliona KM minimalno. Ako tu ukalkulišemo period od sedam godina, koliko je inače IPA paket 2, onda možemo računati da za poljoprivredu BiH u postojećem IPA paketu postoji negdje oko 200 miliona KM koje bi mogle s aktiviranjem ovog dokumenta da budu i programirane i povučene,” rekao je Nešković.

Napomenuo je da sada treba raditi puno programa, mini projekata ili većih projekata koji će svaku od mjera koje smo naglasili dovesti do realizacije.

“Koliko ćemo mi imati sposobnosti da programiramo sve ovo što smo pripremili, planirali, toliko ćemo imati prilike da angažujemo sredstva, pogotovo sredstva Evropske komisije, odnosno sredstva donatora,” naveo je.

Dodao je da  je cilj bio da se Stretegija pripremi i pošalje u proceduru, te da Parlamentarna skupština BiH najdalje do kraja oktobra usvoji ovaj dokument.