Uber gubi pravo na rad širom svijeta

Taksisti diljem Europe, ali i svijeta, svakodnevno se bune protiv Ubera, a putnici ga sve više koriste.
Između dvije vatre su predstavnici vlasti od kojih se očekuje rješenje koje bi zadovoljilo obje strane. Vlada Hrvatske je, po najavi premijera Andreja Plenkovića, odlučila ponuditi ruku Uberu i osmisliti rješenje kojim bi legalizirala njihovo poslovanje.
Ipak, upitno je hoće li ga Uber prihvatiti jer kompanija odbija priznati da uopće nudi usluge taksi prijevoza. U svim zemljama u kojima su im se tradicionalni taksisti suprotstavili brane se stavom da nude drugi tip usluge pa stoga odbijaju svaku mogućnost plaćanja koncesija i licenciranje.
Neformalni prosvjed taksista koji se održao u Zagrebu pritisak je na Vladu da Uberu zabrani rad na domaćem tržištu, što ne bi bio presedan jer su to učinile Belgija i Danska, ali bi bilo suprotno direktivi Europske komisije koja zabranu Ubera dozvoljava jedino kao posljednju opciju.
Bugarska je istjerala Uber iz zemlje taktički – vozači su im platili toliko kazni da su naposljetku izgubili interes za nuđenje usluge.
U Hrvatskoj je pak naplaćeno već 5,2 miliona kuna kazni, ali nema pada interesa za posao u Uberu. Srušivši cijenu prijevoza na pola u odnosu na onu koju naplaćuju taksisti, Uber je uzeo velik dio tržišnog kolača pa se zbog velikog prometa isplati raditi unatoč prijetnji kaznama.
U Njemačkoj su te kazne puno veće nego u Hrvatskoj i sežu do čak 250.000 eura, a može se odrediti i šest mjeseci zatvora vozaču Ubera jer su sudovi zabranili većinu usluga kompanije tvrdeći da su nelojalna konkurencija.
U Poljskoj pak Uber radi potpuno legalno, kao uostalom i u Finskoj, ali je u obje zemlje ilegalno voziti automobil s Uberovom aplikacijom. Takvom su odredbom zemlje izbjegle prigovore o zabranama određene djelatnosti, ali su zaštitile domaće taksiste. Uber za većinu zemalja od SAD-a do Europe i Saudijske Arabije predstavlja nelojalnu konkurenciju kojoj treba stati na kraj, a potrošačima ponuditi priuštivu uslugu.