Žana Alpeza: poduzetništvo na hercegovački način

Hercegovka prvi novac zaradila sa 14 godina, od tada ne prestaje raditi i boriti se kroz život, kako za sebe i svoju porodicu tako i za čitavu lokalnu zajednicu.

 

Žana je sa 14 godina zaradila prvi džeparac, „bilo je samo dovoljno da kupim sebi nove traperice i knjige za školu, brala sam duhan i tako zarađivala“, sjeća se ova Hercegovka na početku intervjua za Reunion Magazin.

Nakon toga radila je mnoge sezonske poslove, sve kako bi pomogla svojoj porodici i olakšala kućni budžet. Rođena u Ledincu, općina Grude, sa pet članova od kojih su svi bili nezaposleni, Žana, kako kaže i nije imala drugog izbora nego da radi, tada o tome nije razmišljala. Danas, kad se sjeti, sretna je pa je tako ispalo: „rane radne navike su dobre za odrastanje“, govori Žana Alpeza, danas uspješna poslovna žena i ona iza koje stoje mnogi projekti od društvenog značaja za cijelu lokalnu zajednicu općine Grude.

„Rane radne navike su dobre za odrastanje“, ističe Žana iz vlastitog iskustva. 

Nakon srednjoškolskog obrazovanja i honorarnih poslova, koje je Žana radila paralelno sa školom, dobija posao u međunarodnoj kompaniji vodećeg svjetskog proizvođača piva gdje ostaje punih 11 godina. Nažalost iako je u toj kompaniji stekla veliko poslovno iskustvo i zavoljela svoj posao, a vještine kako kaže i danas primjenjuje, kompanije je zatvorila svoja vrata za većinu radnika i poslala ih kući. Tako je Žana nakon 11 godina rada, ostala bez posla.

Reunion: Je li vas to obeshrabrilo?

Žana Alpeza: Ne. Krenula sam samo dalje, u nova usavršavanja, dodatne edukacije. Dok sam radila u kompaniji, koju sam spomenula, pratila sam i neke honorarne poslove, što se poslije ispostavilo kao dobra odluka. Tako sam 2011. godine od Interventnog Fonda za žensko Poduzetništvo Sarajevo, uz potporu Američke ambasade u BiH dobila nagradu za jednu od najboljih poduzetničkih ideja. Nakon otkaza, 2012. godine upravo zahvaljujući svojim dodatnim aktivnostima koje sam stalno pratila, dobila sam grant sredstva za ideju ženskog poduzetništva, odnosno socijalno poduzetništvo žena u ruralnom razvoju. Na taj način otvoren poljoprivredni obrt „Djelatnost poljoprivrede MILA“, i zaposleno je dvoje ljudi.

Ideja da se pomogne i drugim ženama iz lokalne zajednice, da se motiviraju mladi, te onim ugroženim, siromašnim i bolesnim kojima je pomoć i najpotrebnija pretvorila se u udrugu koja nosi simoliku cijelog Žaninog života: ‘Pravi put’. Prije osnivanja udruge, Žana je uvijek birala ‘pravi put’, ali kako kaže sa organizacijom, iza sebe, djelovala je ozbiljnije, odgovornije, ali je i brže dobijala ljude sa kojima se povezivala sve sa zajedničkim ciljem – pomoć drugima. ‘Pravi put’ osnovana je 2015. godine i prisutni su širom BiH.

Reunion: Udruga ‘Pravi put’, za ovih nekoliko godina, ima jako puno projekata i uspješnih incijativa iza sebe?

Žana Alpeza: Imamo volju i cilj drugima prenijeti stečeno znanje, tako da pripremamo edukaciju, kroz ovu udrugu, u mnogim područjima. Izdvojit ću neke od projekata: Perspektive hercegovačkog gospodarstva u svijetlu EU integracija 2015“ ; „Info Dan Europa za Građane u Grudama 2016“; socijalni projekt pod nazivom „Pomozimo bolesnima i siromašnima“, te mnogi drugi o čemu više možete naći na našoj stranici: www.udrugapraviput.com.

‘Nije isto biti nezaposlen i besposlen’

Život u maloj sredini može biti vrlo lijep ali i vrlo težak, posebno ako se uzme problem nezaposlenja, što je uglavnom prisutno u našoj zemlji. ‘Trbuhom za kruhom‘ mnogi napuštaju svoja sela i odlaze u veće gradove. Iz tog razloga razgovarali smo sa Žanom i o položaju žena u takvim srednima.

– BiH je kao potpisnica Konvencije, obavezna da uzima u obzir posebne probleme s kojima se suočava žena na selu, kao i značajnu ulogu koju ona ima u ekonomskom opstanku svoje obitelji, uključujući njen rad u sektorima privrede u kojima se ne ostvaruje dohodak, i da poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se odredbe ove konvencije primjenjuju na žene iz ruralnih oblasti, ističe Žana.

Bez obzira na sve zakonske regulative i propise, praksa je puno teža od teorije. „Pretvoriti neku poslovnu ideju u biznis je dugotrajan i kompleksan proces“, objašnjava Žana. Poduzetništvo je zahtjevo za svakoga, a posebno za žene u malim srednima, brojni stereotipi, administrativne barijere, nedostatak kvalitetne radne snage, cijene, mogu biti problemi lokalnog poduzetništva.

„To najbolje mogu opisati sa ranim odrastanjem, kako ja to volim reći, navike koje se poslije odraze na život su presudne tako je bilo u mom slučaju, počela sam rano raditi i sve prepreke (a bilo ih je jako puno) shvatite kao izazov, nekakva igra u kojoj trebate preći na sljedeći level“, govori naša sagovornica.

„Ostala mi je jedna rečenica duboko zacrtana u sjećanju, a glasi nije isto biti nezaposlen i besposlen mislim da ova rečenica puno govori. Svi životni počeci su teški to svi znamo, zašto to ne okrenuti u pozitivan smjer, ako je nešto za vas novo, nepoznato, imate pitanja, potpitanja, dvoumite se, puno vremena vam ide na razmišljanje, idemo to preusmjeriti na rad, na ideju, na korak ka nečemu nepoznatome, pa će nas to izgraditi na osobnom razvoju za kojega smatram da je najbitnija stavka u svakome od nas“, zaključuje Žana naglašavajući važnost volontiranja, rada i društvene aktivnosti pri ličnom razvoju svakog pojedinica.

U godini koja je pred nama Žana ima mnogo planova, od radionica ‘informatičke pismenosti’ koju organiziraju u nekoliko gradova u BiH uz pomoć FMPRiO, do knjige: Vodič za traženje posla – tražim svoju priliku koju potpisuje.

Želimo se fokusirati na one ljude koji traže posao, poručuje odlučno Žana za kraj.