1,1 milion ‘eksJugoslovena’ u Njemačkoj

Od 2011. godine nakon promjene njemačke politike u pravcu podrške naseljavanju iz demografskih razloga, dolazi ponovo do naglog rasta broja ljudi u Njemačkoj porijeklom iz bivše Jugoslavije. 

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Njemačke, stanovištvo iz bivše Jugoslavije prema brojnosti se nalazi na drugom mjestu, odmah iza Turske. Vrhunac doseljavanja iz bivše Jugoslavije desio se u periodu 1995-1996. godina, da bi taj broj do 2011. opadao, nakon što je Njemačka ciljanim politikama nastojala vratiti te ljude iz Njemačke u njihove matične zemlje. Većina tih ljudi se iselila u Sjedinjene Države i Kanadu, dok se dio vratio na Balkan.

Međutim, od 2011. godine, nakon dramatične promjene njemačke politike, koja je iz demografskih razloga ponovo počela podsticati politiku doseljavanja u Njemačku, dolazi ponovo do dramatičnog rasta doseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije. U samo četiri godine broj “eksJugoslovena” povećan je sa gotovo 900.000 na 1.180.000 ljudi, pišu Nezavisne novine.

Kada se radi o građanima BiH koji žive u Njemačkoj, a nisu se odrekli bh. pasoša, njih je u toj zemlji prošle godine živjelo 172.560, od čega se 90.390 odnosi na muškarce.  Ukupno gledano, više od 55 odsto otpada na žene, dok ih je oko 45 odsto u dobi između 20 i 45 godina.  Srbijanaca je 2016. godine bilo 223.100, a godinu dana ranije 230.472. Smanjenje broja može se objasniti time što je dio njih vjerovatno preuzeo njemačko državljanstvo. Iako je, apsolutno gledano, više građana Srbije od građana BiH, u odnosu na broj stanovništva iseljenih građana BiH je znatno više, ako računamo po glavi stanovnika.

Njemačka statistika naše građane podijelila je i po starosnim grupama, pa iz tih podataka vidimo da je u datom periodu u Njemačkoj živjelo 3.415 beba iz BiH, dok je tinejdžera oko 20.000. Kada se radi o stanovništvu u najproduktivnijim godinama, u periodu od 20 do 45 godina, riječ je o 77.755 ljudi, dok njih oko 49.000 ima između 45 i 65 godina. Penzionera iz BiH u Njemačkoj je oko 14.000, a njih desetoro je starije od 95 godina.

Ovo svakako nije konačan broj, tvrde stručnjaci jer podaci ne obuhvataju kompletan broj, s obzirom na to da ima i ljudi koji u Njemačkoj rade na crno i koji nisu registrirani.

Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, kaže da su i sami zabilježili podatke koji potvrđuju da je u zadnjih nekoliko godina trend iseljavanja iz BiH povećan, a da su razlozi prevashodno ekonomske prirode. “Posebno zabrinjavajuće je to da se tu radi, pored mladih obrazovanih, i o radnicima koji bi trebalo najviše da doprinesu ekonomskom razvoju BiH, a upravo je oni najviše napuštaju. Svi ti ljudi traže posao i perspektivu, a u BiH, nažalost, posla nema. Kad je takva situacija, iseljavanje je neminovno”, kaže on.

On je podsjetio na podatak Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da je 90.000 ljudi u zadnje dvije godine napustilo BiH. “Prema našim evidencijama, oko 80 odsto njih je u Njemačkoj i Austriji, gdje ima mnogo naših ljudi koji im pomažu da se tamo lakše snađu”, istakao je Šehović. Pored ekonomskih razloga, kao razlog iseljavanja Šehović posebno ističe političke tenzije koje su, kako kaže, prisutne na cijelom Balkanu.  “Kad bi došlo do smanjenja tih tenzija, posebno među političarima, stvorila bi se zdravija klima da strani investitori više dolaze i tako otvore nova radna mjesta”, zaključio je on.