Armin Talić: Kako iskoristiti potencijale softverske industrije u BiH

Od 2013. do 2015. godine softverska industrija bilježi kumulativni rast veći od 30 posto, prvenstveno kao rezultat inicijative domaćih i stranih poduzetnika, posebno povratnika iz dijaspore, koji su prepoznali potencijal velikih tržišta za softverske usluge u zemljama EU i SAD.

Proteklih nekoliko mjeseci intenzivno se govori o velikom potencijalu kojim raspolaže domaća softverska industrija u BiH. Ipak, uprkos velikom potencijalu, ova industrija suočena je s izraženim problemom nedostatka stručnog kadra, s obzirom na to da obrazovni sistem trenutno ne proizvodi dovoljan broj kadrova potrebnih tržištu softverske industrije u BiH.

O potencijalu softverske industrije u BiH, te o problemima sa kojima se suočava ova grana privrede u BiH, govori Armin Talić, generalni direktor udruženja Bit Alijansa.

Softverska industrija trenutno spada među najuspješnije i najprofitabilnije grane privrede u svijetu. Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini? Imamo li potencijal?

Talić: Prema dostupnim podacima Agencije za statistiku tokom 2015. godine, u BiH je poslovalo skoro 400 malih, srednjih i velikih IT kompanija, u kojima je zaposleno 3.700 stručnjaka. O kakvom potencijalu se radi, govori činjenica da imamo primjere da kompanije od osnivanja u roku od tri godine narastu na brojku od 50 zaposlenika! Tokom 2015. godine ostvaren je promet od 352 miliona KM. Naša procjena je da od toga izvoz čini 150 miliona KM. S obzirom na već ranije zabilježene pozitivne trendove, podaci za 2016. su sigurno još veći. Ovi podaci govore da imamo vrhunski potencijal softverske industrije, koji u BiH mora biti prepoznat. Veoma sam sretan što mogu reći da su se udruženju Bit Alijansa, u protekla dva mjeseca, pridružile još četiri kompanije, (BS Telecom Solutions, Comtrade, Lanaco i NSoft) koje razmišljaju na isti način kao i mi. Kroz zajedničke napore, koji su bazirani na iskustvu i snazi  kompanija, nastavljamo raditi na edukaciji kvalitetnih zaposlenika i stvaranju okruženja u kojem potencijal softverske industrije mora biti prepoznat. Put je dug, no uz entuzijazam, naporan rad i iskustvo koje imaju članice Bit Alijanse, rezultati sigurno neće izostati.

Koji su to problemi s kojima se softverska industrija susreće u BiH?

Talić: Neuređena zakonska regulativa, neprilagođen obrazovni sistem, nedovoljna svijest mladih o potencijalu softverske industrije, samo su neki od problema koji sprječavaju našu zemlju da stane rame uz rame sa najvećim globalnim ekonomskim gigantima. Međutim, najveći problem u svijetu, pa i kod nas je, nedostatak stručnog kadra. Trenutni kapaciteti fakulteta nisu dovoljni. Nema dovoljno obrazovnih institucija koje će educirati potrebni kadar. Ono što je neophodno jeste uspostaviti saradnju sa akademskom zajednicom, te animirati omladinu već u srednjim školama, pa i u osnovnim školama da svoju budućnost vide u IT-u.

Razvoj softverske industrije u našoj rezultat je individualnih inicijativa IT poduzetnika. Prepoznaje li država značaj i potencijal razvoja softverske industrije ?

Talić: Zbog neusvajanja državnih mjera podrške razvoja softverske industrije, pred ovu potentnu granu privrede postavljen je zid koji usporava njen napredak. Prvi set državnih strateških dokumenata koji su predviđali promociju i razvoj IKT sektora, uključujući i softversku industriju u BiH, donesen je 2004. godine. Većina aktivnosti planiranih ovim dokumentima, kao što su Politika razvoja informacionog društva BiH, Strategija razvoja informacionog društva, koja je trebala biti i osnova za provedbu poticajnih mjera, te Akcioni plan informacionog društva BiH, izostala je i u najvećoj mjeri nije implementirana. Ohrabruje činjenica da je nedavno, Vijeće ministara BiH usvojilo Politiku razvoja informacionog društva za period 2017. – 2021., kojom je naglašena potreba daljnjeg i ubrzanog razvoja IKT sektora, a  posebno softverske industrije. Međutim, mi očekujemo podršku i doprinos i ostalih institucija vlasti. Potrebno je da i druge državne institucije rade na promociji ovog sektora.

Šta je neophodno kako bi se ostvario napredak softverske industrije u našoj zemlji, kako bi se ostvario puni potencijal, i na kraju bio vidljiv rezultat na ekonomskom planu zemlje?

Talić: Kao što sam već spomenuo, ključ je obrazovanje. Obrazovanjem svakih 1.000 novih softverskih inženjera BiH bi mogla prihodovati, primarno iz izvoza, više od 90 miliona KM godišnje. Sa 25 hiljada softverskih inženjera, bh. softverska industrija ostvarila bi više od dvije milijarde KM prihoda i dvostruko bi prestigla izvozom trenutno najjaču privrednu granu u BiH, drvnu industriju. Ako znamo da projektovani deficit softverskih inženjera u svijetu doseže brojku od dva miliona, a da Rumunija npr. do 2020. godine planira obrazovati 300 hiljada softverskih inženjera, postoje realne šanse da bh. softverska industrija postane motor razvoja, upošljavanja i finansijske stabilizacije BiH.