‘BiH struja’ jeftinija u regiji nego kod nas

Poznato je da je BIH jedini izvoznik električne energije u regionu, a svoju struju prodajemo na tržištu Crne Gore, Srbije i drugih država. Izvoz u prvom kvartalu ove godine iznosi je 113 miliona KM, paralelno tome BiH je uvezla 82 miliona KM električne energije što je 115 posto više nego prošle godine. 

Ekonomska (ne)opravdanost može se lako istražiti ako pogledamo cijene električne energije. Prema rezultatima opsežnog istraživanja cijena struje u Evropi analitičarske agencije Riarejting, naša država ima višu cijenu struje nego zemlje gdje je izvozimo.

Podaci iz 2011. godine govore da je tada BiH imala najeftiniju struju u Evropi. U međuvremenu države iz regije su ‘dobile’ bolju ponudu od zemlje koja tu struju proizvodi?! Prema podacima ove agencije naša država je danas na 8. mjestu u Evropi i spada u one koje imaju jeftiniju električnu energiju.

U Srbiji naša struja jeftinija za 0,35 feninga

Ugledno istraživanje pokazuje da je električna energija u BiH 1,57 KM po kilovatu, tu cijenu imaju i građani Albanije, dok građani Srbije plaćaju 0,35 feninga jeftinije – 1,22 KM po kilovatsatu električne energije. Građani Crne Gore ipak plaćaju malo višu cijenu nego građani BiH, pa po kilovatsatu plate 1,80 KM. Nakon Crne Gore, slijede građani Hrvatske, koji kilovat struje plaćaju 2,47 KM, dok struju najskuplje u regiji plaćaju građani Slovenije, i to 3,03 KM.

Glavni razlog za različite cijene električne energije u regiji, prema mišljenju analitičara može se tražiti u porezu koji ulazi u formiranje cijene. “Visok porez nametnut je i opravdan ulaganjem u razvoj zelene energije, ipak ne razvijaju sve zemlje aktivno obnovljive izvore energije”, navodi se u istraživanju.

Država utječe na formiranje cijene 

“Postoje različite politike vlada država u regionu u kontekstu subvencioniranja cijene električne energije. Naprimjer, u Srbiji državnom korekcijom cijene struje pokušavaju izaći ususret najsiromašnijim građanima. U BiH se to ne radi i drugačiji je sistem. A zanimljivo je da BiH nije uvoznik električne energije, što opet nije pozitivna stvar”, istakao je ekonomski analitičar Admir Čavalić za Avaz.

Da je to samo pokazatelj da nema razvoja industrije i privrede dokazuje i činjenica da naša industrija ne zahtijeva veće količine energije.

“To se upravo dešava u Srbiji, jer oni iz godine u godinu kupuju više električne energije. Osnovni problem kod energije jeste to da se ona ne može skladištiti, a države s pozitivnom stopom rasta upravo kupuju taj višak električne energije” – kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, država dosta utječe na formiranje cijene za svoje građane i, ukoliko bi vlast željela, oni bi mogli promijeniti trenutno stanje.

Primjere cijena pogledajte u nastavku: 

Najskuplja struja u Danskoj

5,76 KM za kilovatsat – Danska
5,56 KM – Njemačka
5,12 KM – Belgija
4,42 KM – Portugal
4,36 KM – Italija

Najjeftinija struja u Ukrajini

0,58 KM za kilovatsat – Ukrajina
0,58 KM – Kazahstan
0,90 KM – Rusija
1 KM – Bjelorusija
1,22 KM – Srbija